Povijest dizajna

Mezhyrich, Ukrajina

Od kostiju mamuta

Terra amata

Jedna od prvih nastambi

Göbekli Tepe, Turska

Mezolitičko svetište

Çatalhöyük, današnja Turska

Tranzicija iz sela u urbane gradove

(Smatra se najstarijim gradom)

Stonehenge, Engleska

(3100-1600 g pkr)

Luk Holmegard, mezolitik

Kompozitni tip predmeta, spoj drva struna i kamena

Izrezan, izrađen i isklesan na određeni način

Chanhu-daro, dolina Inda

4000.-1700. g pkr

Babilon, Mezopotamija

2300g pkr

Mohenjo-Daro, dolina Inda (današnji Pakistan)

2600.-1800. g pkr

Doseg usporediv s Mezopotamijom

Piktografsko pismo - nedešifrirsno, glinene pločice neutvrđene funkcije

Izostanak religijskih i vladarskih zgrada

Imali su ulice stočarstvo kanalizacije kupaone..

Dorski stil/red

Jonski stil/red

Korintski stil/red

Grčki Panteon

447-432.g pkr

Zagrebačka lanena knjiga

Najduži sačuvani rukopis etruščanskog jezika 3000g pne

Glava Bruta

Naglašen individualizm, nema idealizacije kao u grčkoj skulpturi već je portret vjeran modelu

3000 g pkr

Sigwalsova ploča

770 g. Cividale

Prikaz zoomorfnih simbola evanđelista, ornamenti u formi pletera, stilizirani cvjetni floridni elementi

Rimski patricij s poprsjima svojih predaka

30 g pne

Book of Kells

800 g. Otok Jona Velika Britanija

Samostanski kompleks st. Gallen

Švicarska 820 g.

Dvorska i narodna predromanika

Book of Durrow

Početak 8. st.

Dombreg, Freising, Njemačka

1. st.

Romanika

Strah i poniznost

Disproporcija veličine katedrale i srednjovjekovnih gradića

Crkva sv. Donata

9st. Zadar

Vratnice Andrije Buvine 13.st.

Romanički hrvatski kipar

Drvena vrata

Izrezbareno 28 slika iz života Krista

Portal trogirske katedrale ili Radovanov portal 13-14. st.

Katedrala Notre Dame, Pariz 1163.-1200.

Sjeverni tip, tipična katedrala razvijene Gotike

Katedrala u Firenci, 1296.-15. st.

Giotto (bred, toranj, kupola)

Brunellshi (kupola)

Južni tip gotičke katedrale

Kapela Kings college, Cambridge 1466.-1515.

Perpendikularni still tzv. Lepezasti svod

Duždeva palača 14-15. st Venecija

Cvjetna Gotika

Obrnut raspored (lagana struktura arkade donjih i masivnih blok gornjih etaža)

Šiljasti luk

Snopasti stupovi

Križno rebrasti svodovi

Kontrafor

Travej

Heavy wheel plough (konj+potkova)

Inovacija agrikulture

Portret Arnolfinijevih, Jan van Eyck 1434. g.

Stvaranje Adama, Michelangelo 1510-1512

Freska

Prikazan trenutno udsjnjiva na božje duše

Odabran vrlo dramatičan trenutak doživljavamo radnju u vremenu

Sposalizio, Rafael 1504.

U pozadini zgrada koja odgovara ideji idealne arhitekture

Gentski oltar, Jan van Eyck 1425-1432 ulje na drvu

Najveći spomenik ranog flamanskog slikarstva

Osnovni oblik je to iotih a svaki dio se sastoji od još 4 odvojena panoa oslikanih dvostrano

Bazilika sv Petra, Bernini 1506-1626

Caraci, strop palače Franese, oko 1600.-te

-ideal antičke ljepote u kršćanskom ruhu

-udovoljava konzervativizam željama običnih ljudi koji žele na slikama vidjeti ideallizirane, uzvišene, pobožne likove i teme religioznog čudesnog karaktera

-dinamične kompozicije i dramatični prizori, puni energije, na rubu kiča

-iluzionizam je inovacija koja će ostviti utjecaj na kasnija razdoblja

Karakteristike

-negiranje kontinuiteta obrisa i čitljivosti oblika razvođenjem i pokretanja volumena

-kontrastna igra obrisa i sjena koja negira kontekst i stvarna svojstva materijala

-pojačava se i kvalitativni i kvantitativni kontrast

-otvorene kompozicije (ugl. dijagonalne)

-jak kolorizam

-ulje na platnu postaje najčešća tehnika – freske i dalje postoje, ali im pada značaj i brojnost osobito na sjeveru gdje nisu niti imale značajnu tradiciju (platna su puno praktičnija i komercijalno iskorišljivija – može se prenositi, manji su formati, jeftinija su) – umjetnost postaje dostupna

Pozivanje sv. Mateja, Caravaggio 1596-1600

Umjetnost mora biti vjerna životu

Svakodnevni prizor, refleksivno direktno osvjetljenje, kvantitativan kontrast

Da Cortona, glorifikacija vladavine pape Urbana VIII iliti Trijumf božanske pravednosti, 1639. god., freska, palača Barberini, Rim

Bernini, kupola Cornaro, crkva sv. Maria della Vittoria, Rim, 1650. god., mramor

U sredini, u zasebnoj niši, smješten je prizor, zanosa (ekstaze) sv. Tereze

-na stranama kapele nalaze se balkoni koji nalikuju na kazalište lože u kojima članovi obitelji Cornaro prisustvuju zanosu

-cjelinu zaokružuje stropna freska koja predstavlja beskrajan, nedokučiv prostor neba

-spoj arhitekture, kiparstva i slikarstva (ali i 'dizajn' rasvjete, scenografije i dramske umjetnosti) – u središtu djela je priča, radnja

-čak je i arhitektura podređena elementima priče (kipu, sceni, fresci…) – suprotno gotici

Pismo, Vermeer 1666. Godine ulje na platnu

Louis le Vau, Versailles palača 1644-1710

park i palača Luja XIV (kralj Sunce), 'dvorana ogledala'

Karakteristike

-glavne osobine-dramatičnost, nemir i snaga, pretjerivanje ukrasima tj. kič,

-u odnosu na renesansu – pokret i strast nasuprot simetriji i jasnoći, kompozicije, pomaknuo mjesto uravnoteže (dijagonala umjesto horizontala i vertikala, elipsa umjesto kruga)

-fasade se razbijaju brojnim nišama, stupovima, štukturama (slično kao gotika, ali s drugim osječajem za proporcije i red)

Tiepolo, Stropna freska, 1751. god., carska dvorana dvorca Würzburg

-rokoko; pojam označava primarno Francusku umjetnost sredine 18. st. za vladavine Luja XV, ali se primenjuje i na širu europsku umjetnost onog vremena

-značajne domete rokoko ostvaruje u Veneciji, Francuskoj i Njemačkoj

-stil ukroćenog baroka s nježnim linijama, svijetlim bojama i manje napadnom dekoracijom

-obilje u rokokou gubi težinu, ornament postaje organički, lagan i prozračan, učestalo se koristi tehnika pastela (pojava 'pastelni' boja)

Trg svetog Petra, Bernini,Rim 1657.

Eliptični tlocrt, igra zatvorenosti i otvorenosti prostora

Canova, Eros (Amor) i Psiha, 1786.-1793., mramor

Klasicizam

-polovicom 18. st. – reakcija na barok i rokoko

-internacionalan – vrijeme prosvjetiteljstva

-pretjeranosti baroka i rokokoa suprotstavlja se snaga, jasnoća i harmoničnost izraza klasične Antike

-arheološka otkrića – dolazi do ponovnog prihvaćanja antičkih uzora i primjene njihovih oblika

-naokolo sličan renesansi, ali za razliku od renesanse, koja od antike traži sadržaj, doživljaj i inspiraciju, klasicizam traži vanjska obilježja – elegantna, precizna linija, stroge forme